Promjene koje u odgojno-obrazovni rad unosi knjižničar odnose se na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. Knjižničar potiče razvoj čitalačke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu uporabu izvora pridonoseći razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada.
Zadaća je suvremene školske knjižnice potpora odgojno-obrazovnim ciljevima i zadacima nastavnoga plana i programa škole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu učenja i omogućiti im stjecanje stvaralačkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.
To su ujedno preduvjeti za uspješna postignuća u učenju i razumijevanju, poticanju mašte i uživanju u čitanju, promicanju načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama polazišta za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima (skrbnicima).
Osposobljavanje za korištenje znanja posredovanih suvremenom tehnologijom vodeća je uloga školske knjižnice jer poučava učenike samostalnom projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrednovanju i primjeni informacija.
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj knjižnici su: priviknuti učenike na knjižnični prostor i ozračje, utjecati na pozitivna mišljenja i stavove o knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi, te razvijati naviku korištenja knjižnice, razvijati čitateljske i druge sposobnosti i vještine učenika (komunikacijske, informacijske, istraživačke…), osposobiti učenike za korištenje izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici, odgajati i obrazovati aktivnoga čitatelja, motivirati učenike za izvanškolsko čitanje, upoznati učenike sa svim izvorima informacija i naučiti ih koristiti usluge školske i drugih knjižnica, posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rječnika i slično za istraživačke i projektne zadaće, uputiti učenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetničkih, tehničkih, zabavnih) prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crtež, mapa, tonski i video zapis), raditi s darovitim učenicima u dodatnom radu, u slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne zajednice, upoznati učenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloživotnog učenja, pratiti i ispitivati zanimanje učenika za knjigu, poučiti učenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, bilješka i sažetak za potrebe problemsko-istraživačkoga i projektnog rada, poučiti učenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjižnoj građi.
Neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u školskoj knjižnici strukturiran je po razredima i sadržajima, te zadaćama odgojno-obrazovnoga rada.
